Piše: Rens Went
urednik NOS Sport
Čitav jedan ljudski vijek Jan Timman je držao prste na antičkim šahovskim figurama. Tog osjećaja se ne možeš zasititi. Ipak, 74-godišnji velemajstor je ove godine prestao. Tiho. I um i tijelo pružaju otpor.
Šest sati potpune uronjenosti u partiju previše iscrpljuje. „Dugotrajna koncentracija opada kako stariš. Fizički aspekt igre postao je pretežak.“
To i nije neka tragedija i Timmanu nije važno da njegovo šahovsko penzionisanje završi na naslovnim stranicama novina. Iako je, uključujući i iznenađujući povratak prošle godine na nacionalnom prvenstvu, igrao izuzetno dugo. „Mnogi moji vršnjaci su prestali još prije mnogo godina.“
Timman je pripadao generaciji Anatolija Karpova, ali se susretao i sa starijim i mlađim Rusima poput Borisa Spaskog i Garija Kasparova. Među tim svjetski poznatim sovjetskim šahistima Holanđanin je sedamdesetih i osamdesetih godina bio „najbolji sa Zapada“, čak je jedno vrijeme bio i broj dva na svijetu.
1993: Timman u trećoj partiji meča za titulu svjetskog prvaka protiv Karpova
Fizički je teško, ali sa pamćenjem u 74. godini nema nikakvih problema. Timman i danas može da vam odigra svoju najbolju pobjedu. Potez po potez. Iz 1982. godine protiv Karpova, od kojeg je 1993. izgubio meč za svjetsku titulu.
„Ono što ostaje iza tebe jesu partije koje si odigrao. Kada pomislim na Botvinika ili Kapablanku, mislim na partije koje su oni igrali – to je njihovo nasljeđe. Time u sportu ostavljaš i dio sopstvenog karaktera.“
Završnica
Timmanov šahovski karakter leži u završnici, posljednjoj fazi partije u kojoj i najmanja greška može biti kobna. O svojoj fascinaciji tom fazom igre pisao je i nagrađivane knjige. U svojoj novijoj knjizi 100 završnica koje morate poznavati Timman tu umjetnost produbljuje na gotovo „naučan“ način.
Igranje dugih, klasičnih partija više mu ne polazi za rukom, ali pisanje o šahu – svakako da. Timman i dalje osam puta godišnje objavljuje „obiman članak“ u uglednom šahovskom časopisu New In Chess.
„Trenutno pišem knjigu o svojim mladalačkim godinama.“ I o djetinjstvu u Delftu, gdje je odrastao uz dvoje roditelja matematičara. Još uvijek traži izdavača. „Otac je želio da i ja postanem matematičar. Ali takav univerzitetski život mi nije odgovarao, jer bih morao rano ustajati. Šahovski život bio je mnogo slobodniji.“
Nagnut nad tastaturom, stare šahovske uspomene mu se ponekad ponovo jave. Katkad se i začudi današnjem šahovskom svijetu. Ali sve to prati „u potpunom miru“, veoma pažljivo.
Osim kratkih, onlajn partija. One Timmana ne zanimaju. Ne igra ih, niti ih prati. Nikada to nije ni radio. „Mora se igrati brzo, a tada nivo i nije naročito visok.“
Šahovski kompjuteri
Ipak, kompjuter je, kao izvor informacija i zbog naglog razvoja onlajn šaha, postao nezamjenjiv za ovu igru. I to je imalo posljedice. „Šahisti postaju sve mlađi jer znaju da rade s kompjuterom.“
„Kada sam imao oko dvanaest godina, nisam mogao da napredujem tako brzo kao današnja mlada generacija, koja uz pomoć kompjutera veoma brzo pravi iskorake.“
Igra se zbog toga mijenja, primjećuje Timman, koji se kroz savremeno društvo kreće bez sopstvenog mobilnog telefona. On zapaža da šahovski kompjuter određuje mnogo toga.
Živost turnira pomalo je nestala.
— Jan Timman
Timman kaže: „Ranije sam pratio šta veliki šahisti pišu o sopstvenim partijama. To mi je bio najzanimljiviji nastavni materijal. Danas mislim da najmlađa generacija na to gleda drugačije. Oni prije svega slijede ono što kaže kompjuter. To je bila svojevrsna prekretnica u šahu.“
Jedan dašak romantike je nestao iz šaha, smatra Timman. „Sada je to sasvim drugačija vrsta djelatnosti. Nekada je bilo mnogo boema. Danas su to uglavnom ozbiljni ljudi koji dobro vladaju kompjuterom. Živost turnira je pomalo iščezla.“
Digitalizacija je šahu donijela publiku od milijardi ljudi, ali i tamniju stranu. Varanje na internetu ozbiljna je prijetnja ovom sportu, primjećuje Timman. Optužbe se lako iznose, a teško dokazuju. Na turnirima uživo ta je opasnost znatno manja.
1978: Jan Timman na turniru Hoogovens u Vijk an Zeu
Živost o kojoj Timman govori on je u svoje vrijeme najviše nalazio kod pojedinih sovjetskih šahista, koji su zajedno s kosmonautima, baletskim igračima i glumcima pripadali intelektualnoj eliti zemlje. „Imali su dobar način razmišljanja i izražavanja. I sjajan smisao za humor. Nisu bili članovi Komunističke partije – bili su to nešto slobodnijeg duha ljudi.“
Sa Spaskim, koji je preminuo početkom 2025. godine, razvilo se pravo prijateljstvo. I s rivalom Karpovom veza je bila snažna.
„Posljednji put kada sam opširno razgovarao s Karpovom bilo je u Murmansku, 2016. godine. Igrali smo kratak meč. Razgovarali smo o svemu, ne toliko o šahu. Više o političkim problemima svijeta – tada je Ukrajina već bila zabrinjavajuća tema.“
Među Rusima je Timman tokom 56 godina, počevši od svoje sedamnaeste, izgradio besprijekornu reputaciju u samom svjetskom vrhu. U sopstvenoj zemlji ispred njega je još samo svjetski prvak Maks Eve. A odmah zatim – Timman.
Girijeve šanse
A gdje je danas Anish Giri, Holanđanin koji će narednog proljeća igrati za mjesto u borbi za svjetsku titulu?
Ako Giri bude igrao kao prošle godine, Timman za njega vidi realne šanse na turniru kandidata. Mnogi visoko rangirani šahisti neće učestvovati. Pored toga, drugi holandski svjetski prvak nije isključen, vjeruje Timman. Naravno, Giri mora zadržati taj nivo igre.
„Giri vrlo dobro zna kako strateški da iskoristi slabosti protivnika – slabe pješake ili slaba polja. To je stvar uvida i prepoznavanja obrazaca. A u završnici je takođe veoma jak.“
1988: Timman, Karpov i Kasparov u Amsterdamu – tada treći, drugi i prvi igrač svijeta
Ko zna, možda će Timmanove studije završnica još dobro doći. Njegove knjige se, uostalom, i dalje odlično prodaju. „Digitalni razvoj nije doveo do toga da šahovske knjige, kao ni pisana literatura uopšte, postanu suvišne. Na internetu se može naći mnogo toga o šahu, ali te knjige i dalje vrijede truda.“
Posljednji ostaci opipljive romantike knjiga i šahovskih figura svakako neće tako brzo nestati. Timmanovu kuću, naime, lako možete pretvoriti u pravi šahovski muzej.
„Kod kuće imam čitavu kolekciju šahovskih garnitura. Oko trideset. I to veoma starih. U mnogo različitih stilova. Iz devetnaestog vijeka. U vitrinama.“
Rani viktorijanski i kineski setovi, s crvenim i bijelim, ponekad izuzetno detaljno izrađenim topovima i konjima. Od drveta, kosti i slonovače. „Šahovske knjige čine posebnu kolekciju. Ima ih oko 2.500. Sve stoje na tavanu.“
Нема коментара:
Постави коментар