O mašinama, neuronskim mrežama i njihovom uticaju
Peter Heine Nielsen je podijelio svoja razmišljanja o radu sa šahovskim mašinama, neuronskim mrežama i ulozi trenera u procesu treninga. Ukratko – najvažnije.
— Da li su šahovske mašine zamijenile trenere?
Peter Heine Nielsen -Ne, i malo je vjerovatno da će ih ikada zamijeniti. Naravno, danas su mašine nevjerovatno jake, ali ljudski trener nije samo pitanje poteza. To je razumijevanje onoga što stoji iza pozicije, kako se igrač osjeća psihološki, kada treba intervenisati, a kada ga ostaviti na miru. Mašina će predložiti najbolji potez, ali neće objasniti zašto ga čovjek nije uspio pronaći. Trener to može vidjeti i pomoći.
— Kako su neuronske mreže promijenile šah?
Peter Heine Nielsen -Postale su veliki izjednačivač. Kada sam počeo raditi s Magnusom, činilo se da imamo pristup umu koji razumije šah dublje nego bilo koji računar. Tada su mašine poput Stockfisha bili veoma jaki u taktici, ali su zaostajali u strategiji. Magnus je u mnogim pozicijama imao bolji osjećaj. Danas su, međutim, neuronske mašine poput Leela Chess Zero postali kolosalno jake upravo u strateškom smislu — to je nova era. Čak sam eksperimentisao: igrao sam protiv Lile isključivši joj mogućnost računanja varijanti. Vidjela je samo pola poteza unaprijed, ja sam joj osvajao damu, ali me je strateški potpuno razbijala. Bilo je bolno priznati da računar razumije poziciju bolje od mene. To je pokazalo koliko se sama priroda razumijevanja šaha promijenila.
— Da li si to koristio u treninzima?
Peter Heine Nielsen - Da, čak sam organizovao pripreme u Norveškoj s mladim igračima. […] Igrali smo protiv Lile bez računanja — i svi su bili potpuno nadigrani strateški. Pokušavali su igrati „normalno“, ali to nije bilo dovoljno. To im je pomoglo da shvate koliko je teško dokučiti dubinu strategija u Fišerovom šahu, gdje se ne može oslanjati na šablone.
— Kada je, po tvom mišljenju, počeo taj prelaz?
Peter Heine Nielsen - Otprilike 2019. godine. Tada sam već bio pomalo umoran od klasičnog šaha, ali su neuronske mreže donijele drugi impuls. Još 2018. sam mislio da je šah došao do kraja svoje evolucije — znali smo sve o otvaranjima, imali savršene alate. Ispostavilo se da je to bilo daleko od istine. Neuronske mreže su pokazale da u šahu još ima mnogo toga da se otkrije, naročito u pozicionom smislu.
— Znači li to da misliš da je ovo konačna faza?
Peter Heine Nielsen -Zanimljivo je, ali da — tada sam pogriješio, a sada ponovo mislim isto (smijeh). Imamo savršene alate, sve razumijemo… iako je moguće da opet griješim. Teško je zamisliti da će se pojaviti potpuno nova otvaranja ili da će naše znanje o šahu postati radikalno dublje.
— Postoji li danas razlika između mašina?
Peter Heine Nielsen - Gotovo nikakva. Ranije se raspravljalo — Stockfish ili Komodo, a sada je svejedno. Možeš iznajmiti snagu sa 96 ili 500 jezgara — rezultat će biti isti. Kako je rekao Kasimdžanov, to je kao rasprava da li je bolji automobil sa 400 ili 500 konjskih snaga — za suštinu posla to više nema značaja.
— Uključuješ li ideje neuronskih mreža u Magnusovu pripremu?
Peter Heine Nielsen -Naravno. Kada su se pojavili AlphaZero i Leela, donijeli su ogromnu količinu novog znanja — posebno u pozicionom razumijevanju. Počeo sam ugrađivati te ideje u fajlove za otvaranja, ali nemamo formalne časove niti pripreme. Magnus sam održava formu igrajući online — na Titled Tuesday, Freestyle Friday i drugim turnirima. To je njegovo prirodno okruženje i savršeno funkcioniše.
(Preneseno sa fejsbuk stranice Uslana Misalova)
Нема коментара:
Постави коментар