Neurolog: Djeca koja igraju šah imaju do 17% bolje rezultate u školi
Šah nije samo intelektualna igra, već prava vježba za mozak koja ima snažan pozitivan uticaj na kognitivne funkcije i zdravlje nervnog sistema. Igranje šaha mijenja mozak čak i na ćelijskom nivou, a pozitivni efekti ogledaju se i u boljem školskom uspjehu, izjavila je za RIA Novosti Moskovske oblasti (RIAМО) neurolog Galina Čudinska iz klinike akademika Rojtberga.
Kako šah utiče na učenje?
Posebno je izražen uticaj šaha na školski uspjeh. Brojna manja istraživanja sprovedena među učenicima pokazuju da igranje šaha doprinosi povećanju koeficijenta inteligencije (IQ), poboljšava govorne sposobnosti i školski uspjeh, naročito iz matematike.
Prema riječima Čudinske, učenici koji igraju šah ostvaruju rezultate povezane sa zdravim razumom i kritičkim razmišljanjem u prosjeku 17% bolje od svojih vršnjaka koji ne igraju šah.
Djeca koja šah igraju kao hobi bilježe poboljšanje uspjeha iz matematike od 5 do 10%, dok učenici koji nastupaju na turnirima ostvaruju napredak od čak 30 do 50%.
Uticaj šaha na mozak najviše se ogleda u razvoju prostorne inteligencije, više nego u treniranju radne memorije. Šah razvija logičko zaključivanje, analitičke sposobnosti, strateško i sekvencijalno razmišljanje, a jedna od najvažnijih vještina koju pruža jeste sposobnost dosljednog i planskog rješavanja problema.
Šta se dešava u mozgu?
Kod vrhunskih šahista tokom razmišljanja aktivne su obe moždane hemisfere. Desna je zadužena za vizuelnu percepciju i prepoznavanje poznatih pozicija na osnovu iskustva, dok lijeva analizira moguće nastavke igre.
Neurobiolozi su utvrdili da šah aktivira neurone koji učestvuju u matematičkom i jezičkom procesuiranju, zbog čega doprinosi razvoju verbalnih sposobnosti i logičkog mišljenja.
Igranje šaha poboljšava pamćenje, pažnju, planiranje, vizualizaciju i sposobnost rješavanja problema. Takođe razvija koncentraciju, kritičko i apstraktno razmišljanje, prepoznavanje obrazaca, strateško planiranje, kreativnost, analizu i procjenu.
Sve ove sposobnosti podstiču neuroplastičnost mozga, odnosno stvaranje novih neuronskih veza.
Redovno igranje šaha povećava količinu sive mase u dijelovima mozga zaduženim za učenje, pamćenje i izvršne funkcije, poboljšava povezanost različitih moždanih regija i jača bijelu masu koja omogućava efikasan prenos signala između neurona.
Šta kažu istraživanja?
Psiholozi sa Univerziteta u Konstancu u Njemačkoj utvrdili su da velemajstori prilikom razmišljanja koriste prije svega čeone režnjeve mozga, koji su odgovorni za rješavanje složenih problema i brzo prepoznavanje poznatih obrazaca.
Kod rekreativnih igrača više je aktivan medijalni sljepoočni režanj, koji je povezan sa formiranjem dugoročnog pamćenja.
Kod odraslih osoba šah pomaže održavanju mentalnih sposobnosti i usavršavanju već stečenih vještina.
Kod starijih ljudi igranje šaha može usporiti kognitivno starenje, smanjiti rizik od demencije i očuvati mentalnu fleksibilnost. Istraživanja pokazuju da osobe starije od 75 godina koje redovno igraju šah ili druge strateške društvene igre rjeđe obolijevaju od demencije i drugih poremećaja pamćenja.
Zbog pozitivnog uticaja na kognitivne funkcije, šah se sve češće koristi i kao dio programa prevencije, pa čak i terapijske podrške kod Alchajmerove bolesti.
Međunarodni dan šaha
Međunarodni dan šaha obilježava se svake godine 20. jula, a od 2019. godine, odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, nosi i status Svjetskog dana šaha.
Datum nije izabran slučajno – upravo je 20. jula 1924. godine, tokom Olimpijskih igara u Parizu, osnovana Međunarodna šahovska federacija (FIDE). Na njenu inicijativu praznik je ustanovljen 1966. godine, a odlukom Ujedinjenih nacija iz 2019. dobio je svjetski značaj.
Cilj obilježavanja je promocija šaha kao intelektualne aktivnosti koja razvija logičko razmišljanje, koncentraciju i sposobnost strateškog planiranja.
Нема коментара:
Постави коментар