Koristi od šaha za školsku populaciju

 Piše: Percy Guzman

3.1.2023 – Kada vidimo dijete kako igra šah, lako nam je povezati takvu aktivnost sa razvojem važnih kognitivnih vještina. Šah se doživljava kao način za poboljšanje logičkog zaključivanja i sposobnosti rješavanja složenih problema. Međutim, koji nivo naučne provjere smo do sada dobili po ovom pitanju? Peruanski psiholog Percy Guzman sproveo je eksperimentalnu studiju kako bi razjasnio ova pitanja.

| Foto: Nadja Wittmann

Gledajući četiri varijable

Kada vidimo dijete kako igra šah, lako nam je povezati takvu aktivnost s razvojem važnih kognitivnih vještina za njihov akademski život i njihovu adaptaciju uopšte. Na kraju krajeva, šah je nadaleko poznat kao „naučna igra“: izazov za inteligenciju, način da se poboljša logičko rasuđivanje i način da se poboljša sposobnost rješavanja složenih problema. Površna analiza kognitivnih zadataka koji dolaze u igri šaha čini se da podržava ovu koncepciju, budući da je neosporno da psihološki procesi pažnje, koncentracije, fokalne i grupne analize, proračuna, strateškog i prostornog vida, mašte i odluke -izrada, između ostalog, čini značajan dio šahovskog iskustva. Međutim, koji nivo naučne provjere smo do sada dobili po ovom pitanju?

U stvarnosti, tek od poslednjih decenija prošlog vijeka postepeno su se razvijale studije sa eksperimentalnim dizajnom kako bi se razjasnila šira slika. Prije toga, knjige i časopisi obilovali su u suštini anegdotskim izvještajima i čisto teorijskim analizama, uz povremene izuzetke. Većina ovih istraživanja razvijena je u Evropi, posebno u Italiji, a zatim u Sjedinjenim Državama, dok je vrlo malo njih sprovedeno u Latinskoj Americi.

Sada je put otvoren, iako još uvijek ne možemo imati puno preciznosti o tome koju vrstu kognitivnih ili socio-emocionalnih varijabli može značajno stimulisati vježbanje šaha kod djece i mladih. Neka od pitanja kojima se treba pozabaviti su: od koje godine i s kojim pristupom će se morati raditi rekreativni šah ili ciljani trening; sa kojom frekvencijom i koliko treba da bude trajanje sesija; i za koliko mjeseci ili akademskih perioda.

Eksperimentalna istraživanja

Od svih rigorozno osmišljenih studija metaanalize (eksperimentalnih ili kvazi-eksperimentalnih) samo je oko 40% uspjelo da pokaže značajan uticaj šaha na psihološke varijable (na primer, Nicotera & Stuit, 2014; Sala & Gobet, 2016; Trinchero , 2012). A pronađeni efekti su bili uočljiviji za matematičke vještine, praćene kognitivnim vještinama i vještinama čitanja (g= 0,382, 0,330 i 0,248, respektivno). Isto tako, ovakve analize upućuju na to da se šanse za postizanje dobrih rezultata povećavaju ako se kontakt sa šahom počne od 1. ili 2. razreda osnovne škole, ako postoji okruženje bez pritiska, ako postoji motivacija za samostalno vježbanje i ako se izvodi minimalno 25-30 sati treninga i šahovskih vježbi.

U tom smislu, odlučili smo se da napišemo doktorsku disertaciju iz psihologije (Guzman, 2022) koja je prva studija u Peruu koja bi doprinijela istraživanju mogućnosti koje stvara šah kao pedagoški instrument i kao alat za razvoj kognitivnih i socio -emocionalne vještine kod djece osnovnih škola. Nije potrebno upuštati se u ograničenja akademskog uspjeha koja naši osnovci i srednjoškolci imaju, a koja se ogledaju u međunarodnim evaluacijama koje se redovno provode, a zbog kojih je hitno naći sredstva, strategije i resurse koji omogućavaju našim mladim ljudima da budu spremniji za zadatak rastućih izazova koje nam modernost i globalizacija postavljaju decenijama. Šah je potencijalni resurs koji, bez većih troškova i u zabavnom okruženju, može doprinijeti ovom cilju, osim uživanja u dobrom imidžu u javnosti kao razonodi koja podstiče logičko rasuđivanje i kritičko mišljenje.

Metodologija

Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 108 učenika (60 muškaraca i 48 žena) četvrtog razreda osnovne škole iz državne obrazovne institucije u Metropolitan Limi (socioekonomski nivo C i D), uzrasta između 9 i 10 godina. Kako bi se pokazao uticaj šaha na predložene psihološke varijable (intelektualni kapacitet, numeričko razumijevanje, razumijevanje čitanja i samopoštovanje) bilo je važno da istraživanje bude eksperimentalno (kvazi-eksperimentalni dizajn, jer nema nasumične alokacije subjekata), sa evaluacijama prije i nakon testiranja, i sa  dvije kontrastne grupe: tradicionalna kontrolna grupa i aktivna kontrolna grupa.

Uključivanje aktivne kontrolne grupe služi za pojašnjavanje uticaja nespecifičnih i placebo faktora povezanih sa prisustvom instruktora šaha koji obavlja nedeljnu aktivnost sa eksperimentalnom grupom — izabrana je nastava u Marineri, plesna škola u Peruu, za ovu svrhu. Ovaj dvostruki kontrast u dizajnu bio je preporučen u procjenama prethodnih studija, ali jedva da je ikad stavljen u praksu. Dakle, da bi se demonstrirao pozitivan uticaj šahovske prakse kod školaraca, bilo je potrebno da se, polazeći od situacije jednakosti između tri grupe (pretest), u post-testu pronađu statistički značajne razlike u korist eksperimentalne grupe, u poređenju sa dvije kontrolne grupe.

Program se efektivno provodio 5 mjeseci, sa ukupno 20 sesija od otprilike 90 minuta svaka. Sesije eksperimentalne grupe održavale su se sedmično u istoj učionici i imale su zaduženog specijalovanog nastavnika koji je koristio odgovarajući materijal: zidnu tablu sa magnetiziranim figurama, 15 šahovskih garnitura sa drvenom tablom i kompaktne plastične figure (veličina 4) , tabla, markeri i pribor za pisanje ako postoji. Sesije su imale za cilj osposobljavanje učenika da odigraju šahovsku partiju u potpunosti (otvaranje, središnjica i završnica), primjenjujući osnovna pravila i strategije igre. Pretpostavljalo se da su krenuli od “nulte razine” – tj. da nisu imali predznanja. Svaka sesija je imala dobro definisane ciljeve, adekvatne resurse i bila je u skladu sa unapred planiranom metodologijom. Istovremeno i sa istom raspodjelom vremena, aktivna kontrolna grupa je takođe imala časove Marinera plesa sa specijalovanim nastavnikom u prostoru pored njihove učionice.

Za evaluaciju odabranih varijabli primijenjena su četiri psihološka testa, kako u fazi prije i nakon testiranja:

-Test progresivne matrice, specijalna skala

–Numeričko razumijevanje za primarni nivo

-Razumijevanje čitanja za primarni nivo

-Coopersmith mjerenje samopoštovanja za školsku djecu

Svi ovi testovi su se prethodno pokazali kao pouzdani i validni u ovom okruženju.

Rezultati

Podjednaki rezultati postignuti su odgovarajućim statističkim metodama u predtestnim evaluacijama između tri grupe. U evaluaciji nakon testiranja, jednaki rezultati su postignuti u tri od četiri ispitane varijable; izuzetak je bilo Mjerenje samopoštovanja, i to samo u muškom poduzorku, gdje je potvrđen povoljan uticaj igranja šaha, budući da je eksperimentalna grupa značajno nadmašila kontrolnu grupu (p = .011; veličina efekta 0,84, velika) i aktivnu grupu. kontrolna grupa (p = .050; veličina efekta 0.74, srednja).

Vjerujemo da ovaj nalaz pomaže da se djelimično objasni primjećena prevlast muškaraca nad ženama u šahovskoj praksi i majstorstvu, što je superiornost koja je iznenađujuća jer uključuje čisto psihološke vještine u kojima ne bi trebalo biti takve neravnoteže vještina. Kao što je poznato, u šahovskim takmičenjima obično postoji ženska grupa i druga muška ili otvorena grupa (može uključivati žene koje pristaju da se takmiče protiv muškaraca). Naravno, postoje određeni izuzeci, ali ono što je navedeno važi za sve zemlje. Na najnovijoj FIDE rejting listi (januar 2023.) nema nijedne žene među 100 najboljih igrača svijeta.

Postavljene su različite hipoteze za objašnjenje ovog fenomena, koji je od velikog interesa za diferencijalnu psihologiju, s obzirom na postojeće razlike u agresivnosti, inicijativi, prostornim i vremenskim vještinama, brojčanim sposobnostima, upornosti, emocionalnosti i strpljenju. Zanimljivo je otkriti da li ove razlike imaju više veze s genetikom ili s okolinom. Do sada nije postignut konsenzus o ovom pitanju, ali je jasno da šah privlači više muškaraca i da se oni osjećaju ugodnije u okruženju igre. Ako je to slučaj, moglo bi se pretpostaviti da samopoštovanje, kao regulatorna varijabla, može biti dodatni element unutar konstelacije faktora koji, jačanjem osjećaja postignuća, kompetencije i priznanja, doprinosi muškoj prevlasti – odnosno, muškarci pridaju veći značaj šahu, ponosniji su na svoje dobre rezultate i osećaju se motivisanije da nastave da se usavršavaju (Maass, D’Ettole & Cadinu, 2008). Ostaće budućim istraživanjima kako bi se ova pretpostavka učvrstila, kvalifikovala ili odbacila.

Vraćajući se na prvobitne ciljeve studije, nije bilo moguće provjeriti povoljan uticaj šaha na varijable intelektualnog kapaciteta, numeričkog razumijevanja ili razumijevanja pročitanog. Smatramo da su najmanje tri faktora mogla uticati na rezultate:
(1) osjetljivost korištenih psiholoških instrumenata, koji zbog svojih karakteristika i načina primjene možda nisu bili najpogodniji za otkrivanje pozitivnih promjena;
(2) ograničenje u broju šahovskih vježbi (dvadeset) i u vremenu predviđenom za studiju (pet mjeseci), koji jedva da je dostigao donje granice preporučene u prethodnim istraživanjima — budući da je u studijama ove prirode teško moći računati na optimalne uslove poželjne za program najmanje srednjeg obima; i
(3), prisustvo različitih nastavnika zaduženih za četiri učionice koje su činile uzorak, budući da njihova različita intervencija u predmetima koji se odnose na matematiku i čitanje može dobro uticati na proučavane varijable, budući da je ovo težak faktor za evaluaciju i kontrolu. Po ovoj poslednjoj tački, možda bi jedini način da se ovo potencijalno ograničenje prevaziđe bio da imamo mnogo veći uzorak, iz različitih osnovnih razreda i iz različitih škola, što zbog svoje širine omogućava razvodnjavanje uticaja ličnih karakteristika nastavnika.

Zaključak i preporuke

Preporučuje se izvođenje dodatnih eksperimentalnih studija koje u svom dizajnu implementiraju evaluaciju ulaska i izlaska i najmanje dvije kontrolne grupe (pasivne i aktivne), te da se nastave neprekidno najmanje 8 mjeseci i završi ukupno 25 do 30 vježbi, od oko 90 minuta svaka. Isto tako, paralelno sa istraživanjima na velikim uzorcima, mogu se razviti dublje studije sa malim, ali odabranim uzorcima — na primjer šahista različitih kategorija (početnici, amateri i majstori) — i korištenjem individualnih psiholoških testova veće osjetljivosti i specifičnosti, koje istražuju područja i psihološke procese na dublji način: na primjer, uporednim analizama radnog i dugotrajnog pamćenja, vizuelne i prostorne imaginacije, figurativnog računanja, selektivne i globalne pažnje, apstraktnog rasuđivanja, temperamenta i društvenog života .

Ili se fokusirajte na druge izvršne funkcije: planiranje, samoregulaciju, mentalnu fleksibilnost, inhibiciju i upravljanje vremenom. Konačno, vjerujemo da je istraživanje uticaja šahovske prakse na psihološke i kognitivne varijable još uvijek daleko od konačnog; Pretpostavke o pozitivnom učinku nisu uvijek provjerene u rigoroznim studijama sa robusnim i zahtjevnim dizajnom, ali postoje obećavajući znaci u obliku povoljnih rezultata koji zahtijevaju dalja istraživanja.

Šah je i dalje potencijalno oruđe koje – po nižoj cijeni i u razigranom i zdravom, zabavnom okruženju – može donijeti koristi onima koji ga igraju, posebno djeci i mladima.

Reference

1. Guzman, J. (2022). Influence of chess on intellectual capacity, numerical and reading comprehension, and self-esteem in fourth grade students. [PhD thesis, Universidad Nacional Mayor de San Marcos, Faculty of Psychology, Postgraduate Unit]. Institutional repository Cybertesis UNMSM. http://cybertesis.unmsm.edu.pe/handle/20.500.12672/18931
2. Maass, A., D’Ettole, C. & Cadinu, M. (2008). Checkmate? The role of gender stereotypes in the ultimate intellectual sport. European Journal of Social Psychology. 38, 231-245 (2008). Retrieved from http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1002/ejsp.440/pdf
3. Nicotera, A. & Stuit, D. (2014). Literature Review of Chess Studies. Basis policy research. Retrieved from http://saintlouischessclub.org/sites/default/files/CCSCSL%20Literature%20Review%20of%20Chess%20Studies%20-%20November%202014.pdf
4. Sala, G. & Gobet, F. (2016). Do the benefits of chess instruction transfer to academic and cognitive skills? A meta-analysis. Educational Research Review 18, 46-57. Retrieved from https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1747938X16300112
5. Trinchero, R. (2012). Chess as a cognitive training ground. Six years of trials in primary schools. Gli scacchi, un gioco per crescere. Six years of experimentation in the primary school. Franco Angeli.
   
   https://en.chessbase.com/post/benefits-of-chess-in-the-school-population